Fizička aktivnost, posebno aerobna (brzi hod, lagano trčanje, veslanje, tenis, vožnja bicikla, plivanje, skijanje…) ako se sprovodi regularno rezultira brojnim beneficijama:
1. Pomaže da se poveća potrošnja energije;
2. Održi mršava telesna masa (mišići);
3. Poboljša vitalni kapacitet pluća;
4. Poboljša kardiovaskularna funkcija i smanji rizik za koronarne i cerebrovaskularne bolesti;
5. Poboljša lipidni profil krvi, smanji adhezivnost trombocita, poveća fibrinolitička aktivnost;
6. Smanjuje krvni pritisak ako je povišen;
7. Poboljšava metabolizam glukoze i povećava insulinsku senzitivnost;
8. Smanjuje rizik za nastanak osteoporoze;
9. Smanjuje rizik za neke forme karcinoma (dojke, prostate, kolona i druge). Prema podacima FANSA (Food and Nutrition Science Alliance) fizička aktivnost će u budućnosti smanjiti obolevanje od karcinoma za jednu trećinu ako se uvede u svakodnevne aktivnosti;
10. Smanjuje apetit u odnosu na kalorije koje se potroše;
11. Utiče na opšte dobro osećanje;
12. Smanjuje obolevanje i obezbeđuje duži i kavalitetniji život.
Međutim, anaerobno vežbanje, izometrički mišićni rad kao što je dizanje tegova, sprint i drugi sportovi snage ne utiču na poboljšanje aterogenih lipidnih frakcija krvi, ne povećavaju HDL, mogu ga čak i sniziti, mogu dovesti do povišenja arterijskog krvnog pritiska i opterećenja leve komore.
